Krumpir (Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom sa južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa. U prehrani se koristi podzemni gomolj, a nakon otkrića Amerike ova biljka osvojila je svijet.

Ostali narodni nazivi za krumpir su krompir, krtola, kumpir, krumpijer, kalamper, podzemljica.

Nadzemna stabljika je do prst debela, zeljasta 0,5 m visoka i uglasta. Listovi su nepravilno perasto razdijeljeni s jajolikim listićima. Cvjetovi su (ovisno o sorti krumpira) od bijele do ljubičaste boje, a smješteni su u pašticama na dugim peteljkama. Plod je žućkasto-bijelo-zelenkasta boba.

Razmnožavanje krumpira vrši se samo vegetativnim putem, tj. gomoljima.

Naziv i podrijetlo

Hrvatski naziv "krumpir" potječe najvjerojatnije od Švaba, kako su zvali Nijemce, koji se su doselili u Hrvatsku za vrijeme Marije Terezije. Većina njemačkih emigranata je bila iz Švabske u današnjoj pokrajini Baden-Württemberg, pa im je to dalo ime.

No, veliki dio doseljenika je podrijetlom iz Palačke (Pfalz), regije koja je danas sastavni dio savezne pokrajine Rheinland-Pfalz. Mnogo useljenika vuklo je korijenje i iz Elsasa, dvojezičnog područja uz Palačku, koje danas pripada Francuskoj.

U cijeloj Njemačkoj se koriste različiti nazivi za krumpire. U Palačkoj se krumpiri zove grumber (Grumbeer) ili grumbirn (Grumbirne), što otprilike znači zemljena kruška. U Švabskoj koristi se riječ grombir (Grombiera). Za pretpostaviti je, da su njemački useljenici donijeli krumpir sa sobom u Slavoniju i Vojvodinu, pa ga tako uveli na naša područja.

Energetska i nutritivna vrijednost

Krumpir je namirnica povoljna za prehranu osoba svih dobnih skupina - dragocjen je izvor energije i ugljikohidrata (škroba).

Energetska vrijednost krumpira iznosi samo 86 kcal na 100 g obroka (kuhani krumpir). U 100 grama sirovog krumpira nalazi se 80,96% vode; 0,14 g masti; 1,89 g bjelančevina; 15,90 g ugljikohidrata (13,35 g škroba; 1 g šećera) i 1,7 g vlakana.

Ista količina krumpira ima po svom sastavu 2,5 puta manje ugljikohidrata nego kruh, što ga čini značajnim u prehrani dijabetičara. Kruh (40 grama) može zamijeniti 100 grama krumpira.

Krumpir je vrijedan izvor vitamina i minerala: vitamina C, niacina, vitamina B6, pantotenske kiseline, tiamina, folata, kalija, magnezija, fosfora, željeza, mangana i kalcija.

Odličan* je izvor vitamina C (23% od RDA po obroku); vitamina B6 (25% od RDA po obroku); kalija (23% od RDA po obroku). Dobar** je izvor niacina (16% od RDA po obroku); folata (10% od RDA po obroku); pantotenske kiseline (10% od RDA po obroku); tiamina (10% od RDA po obroku); magnezija (11% od RDA po obroku); fosfora (15% od RDA po obroku); mangana (13% od RDA po obroku).

Prilikom termičke obrade namirnica vitamin C se velikim dijelom razara, dok se u krumpiru gubi tek ako se kuha oguljen i narezan. Kada se krumpir kuha u kori, sačuvana je trećina vitamina C, a pečen u kori gubi ga neznatno. Vitamini i minerali nalaze se u kožici krumpira i neposredno ispod nje, zbog čega se preporučuje guliti samo tanki sloj ili ga kuhati i peći neoguljenog.

Ovisno o vremenu dozrijevanja razlikujemo mladi i stari krumpir. Mladi krumpir sadrži više šećera, vitamina C i vode, a stari više škroba.

DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10 posto dnevnih potreba RDA
ODLIČAN IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20 posto dnevnih potreba RDA
RDA - Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine)

Ljekovitost

Krumpir po svom sastavu sadrži tvari koji odlično djeluju na čovjekovo zdravlje te liječi bolesti nastale uslijed poremećene izmjene tvari, kao što su giht i reuma. U narodnoj medicini krumpir se upotrebljava kao pomoćno ljekovito sredstvo kod reumatizma, upale zglobova, glavobolje, visoke temperature, opekotina, ozeblina, u obliku kaše od oguljenog, prijesnog krumpira.

Kod problema sa sluznicom želuca upotrebljava se sok od krumpira. Sok od krumpira dobiva se tako da se krumpir oguli, sitno nariba i sok iscijedi. Budući da nije baš ugodna okusa, možete ga pomiješati sa sokom od mrkve ili ga razrijediti vodom. Taj sok bogat je bazičnim tvarima te veže na sebe mokraćnu kiselinu i tako pomaže kod gihta, reume i artritisa.

Kora kuhanog krumpira snižava povišeni krvni tlak.

Opekline se mogu liječiti oblozima hladnog krumpira.

wikipedija.org/coolinarika.com